Crna pjegavost rozgve

Znaci bolesti se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima. Zaraza na bobicama je vrlo rijetka. Na peteljkama cvata nastaju tamnosmeđe zone različitih oblika, okružene svijetlim rubom.
Na listovima samo nekih sorata dolazi do infekcije. U početku vegetacije, najčešće uz glavne žile, listovi imaju jednu ili nekoliko nekroza, promjera 1-2 mm, okruženih žućkastim prstenom. Zaraženi dio plojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i deformira. Na mladicama se, na najdonjim internodijima, pojavlju obično već koncem svibnja, tamnoplave nekroze duguljasta oblika, zašiljene na krajevima. Te nekroze mogu obuhvatiti čitavu mladicu pa se ona pod teretom roda ili zbog vjetra slomi. Dok su zelene, na mladicama ne dolazi do formiranja piknida. Kad počnu odrvenjavati, na njima dolazi do promjene boje. Kod većine sorti dolazi do izbjeljivanja. Kora postaje srebrenkasta, ali piknidi se na njoj počinju formirati tek nakon zime, kada se temperatura popne iznad 10°C. Srebrenkastost rozgve nastaje zbog toga, što se micelij razvija pod korom te na taj način ulazi zrak pod koru koja poprima srebrenkastu boju